Nedavno je u medijima odjeknula vest kako je 348 zaposlenih u beogradskoj kancelariji jedne italijanske firme dobilo otkaz u jednom danu. I to usred radnog vremena. Kako je naveo portal Startit, sada već bivši radnici svedočili su da su u pola smene, tokom rada, skinuti sa mreže i izgubili su pristup sistemu preko kojeg obavljaju posao. Nešto kasnije, obavešteni su da posredi nije tehnički problem, kako im se prvobitno učinilo, nego otkazi.
Informaciju o otpuštanju kasnije je potvrdio i italijanski sindikat USB, navodeći da je razlog zbog ovog masovnog otpuštanja veštačka inteligencija. Oni su u svom saopštenju naveli da su pokrenuli pregovore o uticaju AI na radne procese, o garancijama za zaposlene u celoj grupaciji, kao i merama zaštite za one koji ostanu bez posla. Nije poznato da li su zaposleni u beogradskoj kancelariji imali ugovore o radu, odnosno da li su bili u radnom odnosu. I sa kim su ti ugovori sklapani.
Nakon toga su još dve IT firme najavile svoj odlazak iz Srbije.
Infostud je istraživao šta domaći Zakon o radu propisuje kada je reč o otkazu.
Šta kaže Zakon o radu
Milan Predojević, stručnjak za radno pravo na početku kaže da o slučaju italijanske kompanije može da govori isključivo na osnovu informacija kojima raspolažemo iz medija.
- Moguće je i da je zapravo firma ugašena, da više uopšte nema zaposlenih u Srbiji, u kom slučaju bi sve pomenuto dobilo novu konotaciju. Ali i u tom slučaju mora biti doneto rešenje o otkazu u pisanoj formi i na osnovu takvog rešenja se može ostvariti i novčana naknada kod Nacionalne službe za zapošljavanje, ali tada nema programa rešavanja viška, jer je on bespredmetan i nepotreban. U tom slučaju otkazni razlog nije tehnološki višak, već prestanak rada poslodavca, a to nije isto. U svakom slučaju, otkaz nije moguće uručiti na zakonit način putem obaveštenja elektronskom poštom, a to je navedeno kao način na koji je sve realizovano, kaže Predojević.
Zakon o radu propisuje da u slučaju otkaza za veliki broj zaposlenih poslodavac mora doneti program rešavanja viška zaposlenih. To je pripisano članovima 153. do 160. Zakona o radu. Predojević podseća da je poslodavac u obavezi da ovaj program donese „između ostalog i ako utvrdi da će zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena doći do prestanka potrebe za radom najmanje 20 zaposlenih na neodređeno vreme bez obzira na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca”.
Drugim rečima, donošenje programa nije obaveza svakog poslodavca koji otpušta, ali onoga koji je proglasio viškom 348 radnika to svakako jeste.
- U svakom slučaju, kakav god da je otkazni razlog, u našem zakonu nije data mogućnost da se otkaz ugovora o radu donese usmenim putem ili da se samo pošalje obaveštenje mejlom, viberom ili sms-om. Mora uvek postojati rešenje o otkazu u pisanoj formi, sa svim obaveznim delovima - obrazloženje i pouka o pravu na pravnom leku, odnosno tužbi sudu, objašnjava Predojević.
On podseća da kod otkaza zbog tehnološkog viška nema zakonom propisanog otkaznog roka, ali postoji zakonska procedura, koja između ostalog podrazumeva i isplatu otpremnine.
Šta sadrži program rešavanja viška
Podsetimo, ovaj program mora da sadrži razloge zbog kojih prestaje potreba za radom, podatke o broju zaposlenih, njihove kvalifikacije, godine starosti i staža.
- Dalje program definiše kriterijume za utvrđivanje viška zaposlenih. Rezultati rada jeste osnovni kriterijum na osnovu kog se određuje koji zaposleni predstavljaju višak, ali moraju postojati i drugi. Primera radi, imovinsko stanje zaposlenog i njegove porodice pri zadržavanju posla, jer prednost imaju oni zaposleni koji su slabijeg imovinskog stanja; broj članova porodice koji ostvaruju zaradu, jer prednost imaju domaćinstva sa manjim brojem onih koji zarađuju; dužina radnog staža, jer prednost imaju oni sa dužim radnim stažom; broj izdržavanih članova porodice, prednost imaju oni zaposleni koji imaju veći broj dece na školovanju i slično, kaže Predojević.
Program rešavanja viška određuje i eventualne mere za zapošljavanje i premeštaj na druge poslove, za rad kod drugog poslodavca, uređuje prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, ako je to moguće i razmatra mogućnost prelaska na nepuno radno vreme, ali ne kraće od polovine punog radnog vremena.
- Za sve one za koje se ne može naći nijedno od pomenutih rešenja, konstatuje se da nijedna od predviđenih zakonskih mera za prevazilaženje tehnološkog viška ne daje rezultat. I određuju se sredstva za rešavanje socijalno-ekonomskog položaja viška zaposlenih i rok u kome će biti otkazan ugovor o radu. Ovako izrađen program, koji sadrži sve moguće solucije kao rešenje problema, poslodavac je dužan da dostavi sindikatu i Nacionalnoj službi radi davanja mišljenja. U roku od 15 dana od dana dostavljanja predloga programa sindikat je dužan da dostavi mišljenje, dok je NSZ dužna da dostavi poslodavcu predlog mera za novo zapošljavanje viška zaposlenih (prekvalifikacija, dokvalifikacija, samozapošljavanje i druge mere)“, kaže naš sagovornik.
Predojević upozorava da tek nakon što se sve prethodno navedeno uradi, sledi rešenje o otkazu.
- Prilikom donošenja rešenja o prestanku radnog odnosa po osnovu tehnološkog viška, poslodavac je u obavezi da u samom rešenju iscrpno navede u čemu se sastoje organizacione, ekonomske ili tehnološke promene, kao i razloge zbog kojih je prestala potreba za radom zaposlenog. Takođe, potrebno je da postoji obrazloženje zašto je prestala potreba za radom baš određenog zaposlenog, a ne nekog drugog, ukoliko ima više izvršilaca na istom radnom mestu, kaže Predojević.
On podseća da je poslodavac u obavezi i da isplati otpremninu zaposlenom koji je proglašen tehnološkim viškom.
AI protiv radnika
Pomenuti italijanski sindikat naveo je u svom saopštenju da je razlog za otpuštanje zaposlenih u beogradskoj kancelariji veštačka inteligencija. Drugim rečima, radnike će zameniti AI.
Predojević smatra da se i to može podvesti pod tehnološki višak. On objašnjava da član 179. Zakona o radu propisuje otkazne razloge. I da je njime propisano da zaposlenom može da prestane radni odnos ako za to postoji opravdan razlog koji se odnosi na potrebe poslodavca. I to ako usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili dođe do smanjenja obima posla.
- Ovde se radi o tome da usled upotrebe veštačke inteligencije dolazi do tehnoloških i organizacionih promena usled kojih je prestala potreba za obavljanjem posla od strane zaposlenih, objašnjava on.
Podsetimo, ako otkaže ugovor o radu zbog tehnološkog viška, poslodavac ne može na istim poslovima da zaposli drugo lice u roku od tri meseca od dana prestanka radnog odnosa. Ako pre isteka tog roka nastane potreba za obavljanjem istih poslova, prednost za zaključivanje ugovora o radu ima zaposleni kome je prethodno prestao radni odnos.
Šta su još razlozi za otkaz
U pomenutom slučaju izvesno je da su radnici tehnološki višak. Posebno jer je navedeno da je zbog upotrebe veštačke inteligencije došlo do prestanka potrebe za njima.
Ipak, Zakon o radu ostavlja poslodavcu mogućnost da otpusti radnika i po drugim osnovama. Najčešće je to povreda radne obaveze ili nepoštovanje radne discipline.
- Poslodavac je dužan da pre otkaza ugovora o radu zaposlenog pisanim putem upozori na postojanje razloga za otkaz ugovora o radu i da mu ostavi rok od najmanje osam dana od dana dostavljanja upozorenja da se izjasni na navode iz upozorenja. U upozorenju poslodavac je dužan da navede osnov za davanje otkaza, činjenice i dokaze koji ukazuju na to da su se stekli uslovi za otkaz i rok za davanje odgovora na upozorenje. Upozorenje se dostavlja u pisanom obliku zaposlenom lično, u prostorijama poslodavca, odnosno na adresu prebivališta ili boravišta zaposlenog. Ako poslodavac zaposlenom nije mogao da dostavi upozorenje na navedeni način, dužan je da o tome sačini pismenu belešku, koja se objavljuje na oglasnoj tabli poslodavca i po isteku osam dana od dana objavljivanja smatra se dostavljenom, zaključuje Predojević.