Blog

Blog je mesto gde možeš da čitaš o navikama IT-evaca, najavama IT dešavanja, aktuelnostima na tržištu, savetima i cakama kako da uspeš na ovom dinamičnom polju.

12.03.2024. ·
2 min

Administracija predsednika SAD želi da developeri prestanu da koriste C i C++

Administracija predsednika SAD, Džozefa Bajdena, želi da developeri počnu da koriste programske jezike koji su bezbedniji za memoriju, i da se polako udalje od problematičnih jezika kao što su C i C++. Kancelarija Nacionalnog direktora za sajber bezbednost Bele kuće (ONCD) objavila je izveštaj u kom poziva developere da smanje rizik od sajber napada tako što će se okrenuti programskim jezicima koji ne poseduju ranjivosti koje se tiču bezbednosti memorije. „Tehnološke kompanije mogu da spreče kompletne klase ranjivosti da dopru do digitalnog ekosistema usvajajući programske jezike sa većom memorijskom bezbednošću“, stoji u saopštenju koje je objavila Bela kuća. Memorijski bezbedni programski jezici zaštićeni su od softverskih bagova i ranjivosti koje se tiču pristupa memoriji, uključujući curenje memorije i čitanje podataka iz memorije koji su van granica onoga što je dozvoljeno. Nedavna istraživanja koja su sproveli Google i Microsoft otkrila su da oko 70% svih bezbednosnih ranjivosti izazivaju problemi koji se tiču bezbednosti memorije. Izveštaj koji je objavila kancelarija Nacionalnog direktora za sajber bezbednost navodi C i C++ kao dva primera programskih jezika sa mnoštvom ranjivosti, dok je kao primer potpuno bezbednog programskog jezika naveden Rust. Pored ovog izveštaja, dokument Nacionalne agencije za bezbednost SAD objavljen 2022. godine naveo je C#, Go, Java, Ruby i Swift kao najbezbednije programske jezike. Oko 22 odsto svih softverskih programera koristi C++, dok 19 odsto njih koristi C,  pokazjuju podaci sajta Statista objavljeni 2023. godine. Pomeranje odgovornosti Jedan od ciljeva novog izveštaja jeste da se odgovornost sajber zaštite pomeri sa individua i malih kompanija na velike organizacije, tehnološke kompanije i vladu SAD – koji su svi više sposobni da izađu na kraj sa digitalnim pretnjama koje iz dana u dan dobijaju na snazi. ONCD je u prošlosti radio sa privatnim sektorom, uključujući tu i tehnološke kompanije, akademsku zajednicu i druge organizacije kako bi razvio preporuke navedene u izveštaju. Pored javne rasprave u vezi sa ovom temom, ONCD je sakupio i podršku ovoj inicijativi od velikih kompanija kao što su Hewlett Packard, Acdenture i Palantir, a dosta pohvala na račun izveštaja upitio je i veliki broj stručnjaka za softversku bezbednost. Međutim, ovaj prelazak se ne može dogoditi preko noći, ali ono što ohrabruje jeste porast korišćenja drugih jezika kao što je Rust. Samim tim, možemo da očekujemo dalji otklon developera od manje bezbednih jezika, ali ne i potpuni prestanak korišćenja jezika kao što su C i C++.

11.03.2024. ·
5 min

Kreatori i zakon: Ko je autor u digitalnoj eri?

U davna vremena na ovim prostorima postojala su tri kreatora. Jedan je bio nemački treš metal bend*, drugi je sam Bog, a treći je modni kreator (iako đavo nosi Pradu). Drugi je kod nas poznat pod raznim sinonimima, a neki od njih su i Tvorac ili Stvoritelj. Ukoliko stojite na stanovištu da je Tvorac stvorio čoveka i sav živi svet na Zemlji kao i kosmos, onda ste pripadnik kreacionističke teorije. Amin, što bi se reklo. Međutim, kako je kreiran internet kao takav i kako se “odomaćio” među širom populacijom istoj je omogućeno i da stvara sadržaj i da ga objavljuje, odnosno da ga čini javno dostupnim. Tako se stvorila grupa kreatora koja pravi sadržaj i od njega može i da zarađuje na razne načine, što nije tema ovog teksta. Dakle, tema ovog teksta je sam termin – kreator, ali i kako on stoji u pravnom poretku. Iako ne možemo sasvim isključiti mogućnost da neki popularni uticajni ljudi na društvenim mrežama imaju sindrom Boga, ovo se, ipak, ne može reći za većinu. Gde je, onda, problem? Ko je kreator (sadržaja)? Prema definiciji sa Vikipedije, iako nam definicija nije ni potrebna, kreator je onaj koji nešto stvara. U ovom slučaju odnosi se na nekoga ko proizvodi sadržaj za društvene mreže. Problem nastaje u širokoj primeni termina koji zakonski ne znači mnogo, ali u praksi, prilikom zaštite prava kreatora nastaje, rekli bismo, bizaran problem. Problem je lako rešiv i leksičke je prirode. Kreator često ne zna da je autor i može pomisliti da njegove kreacije nisu zaštićene po slovu zakona. Nije novost da je ovaj pojam u naš jezik došao iz engleskog, iako je prethodno bio poznat, ali se odnosio na nešto drugo. Danas kada se kaže kreator odmah se pomisli na nekoga ko snima videe za YouTube, Instagram, TikTok, piše blog i slično ili gde god i dokle god može dopreti njegova tvorba. Pojam je u svojoj biti širok, ali i stvar generacijskog opštenja. Ukoliko biste u nekom ruralnijem području prilikom kafanskog razgovora za stolom rekli da ste kreator, verovatno biste morali i da izbegnete glogov kolac. Međutim, ukoliko biste isto rekli na kućnoj žurki verovatno će vam zatražiti profil na mreži da vide šta to kreirate. Slične probleme gubljenja u prevodu imamo i od ranije, da se pretpostaviti – zbog manjka pojma o administraciji i poslovnoj prepisci. Tako imamo nove pojmove za prilog (atačment), prosleđivanje (forvard), odgovor (riplaj) - primera je sijaset i navođenjem ne želimo da opterećujemo ni vas ni nas. Okupili smo se ovde iz drugog razloga. Ko je onda autor? Jasno je da je kreator skoro pa sinonim za autora, a autor kao takav uživa zakonsku zaštitu, tačnije autorsko-pravnu zaštitu u skladu sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima. Pomenuti zakon u svom predmetu navodi o čemu se tu radi. Deluje suvoparno, a tako i treba da bude - ali doslovce piše da se njime uređuju prava autora književnih, naučnih, stručnih i umetničkih dela što je autorsko pravo, kao srodna prava i to: pravo interpretatora, pravo prvog izdavača slobodnog dela, prava proizvođača fonograma, videograma, emisija, baza podataka i pravo izdavača štampanih izdanja kao prava srodna autorskom pravu. Takođe, zakonom se uređuje i način ostvarivanja autorskog i srodnih prava i sudska zaštita ovih prava. U daljim tekstovima ćemo razjasniti razlike između autorskog i srodnih prava, ali ono što kreator treba da zna je da stvara autorska dela. Za ovaj tekst dovoljno je reći da zakon autorskim delom smatra pisana dela i kao primer navodi knjige, brošure, članke, prevode, računarske programe sa pratećom tehničkom i korisničkom dokumentacijom u bilo kojem obliku njihovog izražavanja, uključujući i pripremni materijal za njihovu izradu i slično. Takođe, za kreatora je bitno da zakon štiti i  predavanja, govore, besede i slično svrstavajući ih u govorna dela. Dalje, zaštitu uživaju i dramska, dramsko-muzička, koreografska i pantomimska dela. Zaštita muzičkih dela se podrazumava, kao i filmskih dela, gde zakon navodi kinematografska i televizijska dela. Kada smo već kod vizuelnih dela, Zakon o autorskom i srodnim pravima štiti slike, crteže, skice, grafike, skulpture i slično kao dela likovne umetnosti, dela primenjene umetnosti i arhitekture, kartografska dela, planove, skice, makete i fotografije, ali i pozorišinu režiju. Ukoliko kreator smatra da je sadržaj koji je stvorio u nekoj od ovih kategorija ili u više njih, njegovo delo uživa autorsko-pravnu zaštitu. Međutim, postoji jedan bitan preduslov i tu se može povesti religijsko-filozofska rasprava: kreator mora biti čovek. Dakle, šta god da kreator stvara formalno i pravno to je autorsko delo. Iz ovoga proizlazi da Gospod ne uživa autorsko-pravnu zaštitu na kreiranje ljudi, kosmosa, Zemlje i drugog živog sveta, a pitanje je i kako bi to dokazao pred zemaljskim sudom. Ko stvara autorsko delo Uslov da bi autorsko delo uopšte bilo delo, u smislu zakona, je da mora da ga stvori čovek od krvi i mesa koji kaže „jao“ kada mu nešto padne na nogu. Dakle, fizičko lice. Dalji uslov je da delo bude originalna duhovna tvorevina autora (onaj čovek gore koji kaže „jao“ kada mu nešto padne na nogu), izražena u određenoj formi, bez obzira na njegovu umetničku, naučnu ili drugu vrednost, njegovu namenu, veličinu, sadržinu i način ispoljavanja, kao i dopuštenost javnog saopštavanja njegove sadržine – kaže zakon. Originalnost dela je posebna tema, a i tema o kojoj su napisane mnoge knjige. Bitno je istaći da ako vam mačka skače po tastaturi i tako nešto napiše ili je „delo“ stvorila tzv. veštačka inteligencija – to nije autorsko delo i ne uživa zaštitu u smislu ovog zakona. Mačke i mašine nisu ljudi iako su prvi pametniji od ljudi, a drugi pretenduju da to postanu. S obzirom na to da su ljudi odavno posustali, veća je verovatnoća borba mačaka protiv mašina. O autorskom pravu i kako ono štiti autore i „kreatore“ pisaćemo u narednim tekstovima. Do tada ne menjajte blog, na pravom ste mestu. *Bend se piše Kreator **Nije istina da je ovaj tekst pisala mačka ***Pravno gledajući „kreatorsko-pravna zaštita“ ne postoji u zakonskom smislu  

07.03.2024. ·
1 min

IT Bootcamp – podrži inicijativu „Akcija Utrostruči Dobročinstvo“

Podržite našu inicijativu  do 15. marta "Utrostruči Dobročinstvo" i pružite priliku za besplatno obrazovanje u IT sektoru. Projekat IT Bootcamp se do sada u potpunosti finansirao donacijama individualnih donatora iz dijaspore kao i podrškom NCR Fondacije. Naši donatori, koji su od osnivanja podrška projektu, pokrenuli su sjajnu akciju gde na svaki vaš donirani $1 doniraju dodanih $2 dolara i time utrostručavaju vrednost vaše donacije. Ideja je da ohrabrimo sve one koji su bili deo Bootcamp-a i sve one koji vrednuju i podržavaju naš rad da nastave lanac dobročinstva i budu ti koji će omogućiti budućim generacijama studenata da promene svoju karijeru i samim tim i život baš poput 1000 pojedinaca koji su zahvaljujući  IT Bootcamp edukaciji uspeli da promene zanimanje i postanu deo  najbrže rastućeg IT sektora. Za poslednjih 6 godina za IT Bootcamp edukaciju, koja je besplatna za polaznike, se prijavilo 20 000 ljudi, primili smo 2000 polaznika od kojih je 1000 njih sada zapošljeno u preko 350 firimi u Srbiji. Dakle, ova inicijativa identifikovala je, selektovala, obučila i zaposlila oko 2% softver inženjera u Srbiji. Verujemo da je ideja dobročinstva jako bitna za razvoj jednog društva i da realizacija ovakvog tipa projekta treba biti podržana i od strane svih nas koji živimo u ovoj zemlji. Samo kvalitetan kadar otvara nove poslovne mogućnosti koje dalje utiču na veći prosperitet zajednice. Podržite projekat koji menja živote i putem donacije omogućite besplatnu IT edukaciju onima koji nisu u mogućnosti da sebi obezbede IT obrazovanje, a oduvek su to želeli. Donirajte već sada klikom  na link https://itbootcamp.rs/donacije/ da biste donirali i pošaljite nam mejl (info@itbootcamp.rs) u kome piše “Uvećaj moju donaciju” do 15.marta kada poziv za doniranjem prestaje. Hvala svima koji su se do sada priključili akciji i donirali!

HelloWorld
0
06.03.2024. ·
9 min

Srbija u digitalnoj ekspanziji: IT izvoz nastavlja snažan rast uprkos globalnim izazovima

IT industrija već godinama beleži najbrži rast od svih privrednih grana u Srbiji, a u 2023. vrednost izvoza, prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), dostigla je gotovo 3,5 milijardi evra. Iako su prognoze nezahvalne, zbog promenjivih prilika na svetskom finansijskom tržištu, i za ovu godinu projektovan je rast, a očekuje se i da izvoz premaši četiri milijarde evra. Premijerka Ana Brnabić nedavno je izjavila da je projektovana vrednost izvoza IT sektora do 2027. godine - čak 10 milijardi evra! Reč je uglavnom o uslugama, koje prema procenama poznavalaca tržišta čine oko 70 odsto vrednosti čitave domaće IT industrije, a preostalih 30 odsto su digitalni proizvodi. Sagovornici sajta HelloWorld.rs, iako različitih predviđanja kada je reč o stabilnosti tržišta i mogućim otežavajućim faktorima rasta na globalnom nivou, saglasni su u tome da će srpska IT industrija i ove godine zabeležiti rast izvoza. Tradicionalno, ubedljivo najveći deo ovih usluga i proizvoda odlazi na američko tržište, a prema podacima NBS, ostali partneri se nalaze uglavnom u Velikoj Britaniji, Holandiji, Nemačkoj i drugim evropskim državama. Globalna kriza je ipak ostavila traga i osujetila prošle godine planove mnogih IT kompanija, pa se čini da su u projekcije za ovu godinu svi ušli sa mnogo više opreza. - Ako uzmem u obzir podatke za prva tri meseca 2023. godine, gde smo mogli da vidimo da je izvoz u tom periodu iznosio 786 miliona evra, i ako posmatram dešavanja u IT industriji tokom ostatka godine, verujem da je ukupan izvoz mogao da dostigne od 3,5 do 4 milijarde dolara. S obzirom na ekonomsku situaciju u svetu i sve geopolitičke faktore koji su uticali na nju u toku prošle godine, rekao bih da se bilo koji rezultat iznad 3,5 milijardi može smatrati uspehom za našu industriju - kaže za HelloWorld.rs Saša Popović, suosnivač i izvršni direktor kompanije Vega IT. Popović navodi da prati geopolitička dešavanja i njihov uticaj na najveće svetske ekonomije. Trenutne okolnosti, sa mnogo različitih dešavanja širom sveta, takve su da je teško sa sigurnošću predvideti trendove. - Čini mi se da bi u Evropi, u drugoj polovini godine, moglo doći do smanjenja kamatnih stopa zbog toga što je inflacija počela da pada. Međutim, iako je Američka centralna banka imala podjednako visoke referentne kamatne stope, poslednjih nedelja su investitori u toj zemlji ulagali toliko puno novca da ne razumem otkud im toliko optimizma i pritom se bojim da bi to moglo dovesti do novog talasa inflacije – navodi Popović. - Kada uzmem sve dostupne informacije u obzir, rekao bih da sam umereni optimista kada je u pitanju ova tema - ne mislim da će se stanje značajno popraviti u najvećim ekonomijama na Zapadu, ali ne očekujem ni značajno pogoršanje krize - dodaje on. Katanac na dve kompanije u Beogradu Da situacija i dalje nije sasvim stabilna upozorava Nemanja Čedomirović, osnivač agencije “Growit” i pokretač brojnih značajnih projekata u IT zajednici. Prema njegovom mišljenju, kriza još nije prošla. - Na globalnom nivou i dalje se dešavaju otpuštanja, situacija nije još stabilna na način na koji je bila do pre nekoliko godina. To će nepovoljno uticati i na Srbiju, pre svega na manje firme koje ne mogu da izdrže duže udarce koji utiču negativno na cash flow kompanija - kaže Čedomirović. Biću pesimističan pa ću reći da će i krajem godine doći novi talas krize iz SAD, a onda neka bude da sam pogrešio, svima će biti bolje - navodi Čedomirović za HelloWorld.rs Optimističan, ali oprezan pogled na industriju i trendove ima Bojan Stanić iz Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije. On navodi da smo imali rast izvoza od 45% u odnosu na 2022., dok je taj rast u 2023. bio 30 procenata.. Objašnjava i da je ukupna vrednost izvoza od januara do novembra iznosila 3,1 milijardu evra. - Što se tiče privrede Srbije, ove godine se očekuje stabilna situacija, stopa rasta BDP-a od oko 3,5 odsto, međutim mnogo brine stanje privrede u Nemačkoj, koja je prošle godine zabeležila pad, a ove godine se očekuje da bude ili stagnacija ili „anemičan rast“ - navodi Stanić. - Takođe, očekuje se da se negativni efekat visokih kamatnih stopa tokom 2024. najviše oseti na investicijama u SAD i evrozoni, što svakako smanjuje potencijal za dalji rast, imajući u vidu da je EU glavno tržište za proizvode iz Srbije, a ako dodamo na to i SAD, onda je to ubedljiva većina izvoznog tržišta za IT usluge. Ukoliko stagnacija bude nastavljena, moglo bi da dođe i do punog prelivanja krize na pojedine delove naše privrede, uključujući i pojedine oblasti IT sektora - kaže Stanić za HelloWorld. Ulaganje u veštačku inteligenciju Pre nekoliko godina bio je blockchain, a danas je glavni trend u tehnološkom svetu veštačka inteligencija. Svi veliki igrači na tržištu ulažu milijarde u njen razvoj, a vrednosti kompanija koje razvijaju AI tehnologije ili potrebne komponente vrtoglavo rastu. Startapi koji se u svetu bave ovom oblašću najlakše pronalaze investitore za svoje ideje. Saša Popović veruje da će se nastaviti ulaganje u razvoj i primenu veštačke inteligencije, a to će za sobom i dalje vući ulaganja u infrastrukturu koja je neophodna za njeno korišćenje. - Međutim, utisak mi je da trenutno postoji nerealno visoka zainteresovanost investitora za ulaganjem u tehnološke kompanije koje baziraju svoje proizvode na veštačkoj inteligenciji. Verujem da će se do kraja ove ili početkom sledeće godine ta ulaganja u ovakve kompanije svesti na neki razumno niži nivo. I to pre svega u smislu da će investitorima ponovo biti bitno da vide da kompanije u koje ulažu već ostvaruju prihode ili bar da imaju ideju i mogućnost da dođu do toga da počnu da generišu značajne prihode - predviđa Popović. - Čak nevezano za to da li se priča o veštačkoj inteligenciji ili ne, očekujem da će do kraja godine investitori početi više da ulažu u tehnološke kompanije koje su pokazale da mogu da prodaju svoje proizvode i usluge i da pritom budu profitabilne ili su na putu da to postanu. Zanimljivo mi je bilo da vidim da je u Americi broj novih “jednoroga”, to jest firmi čija je vrednost procenjena na preko milijardu dolara, u 2021. godini bio 344 dok je prošle godine taj broj pao na 45. Obazrivije investiranje vidim kao pozitivnu stvar zbog toga što ono vodi ka tome da kapital bude dostupan većem broju kvalitetnih biznisa. Verujem da će se u 2024. godini nastaviti i trend ulaganje u biotehnološke kompanije i da će veštačka inteligencija značajno povećati šanse za njihovim uspehom. Nažalost, iako se i dalje priča o ulaganju u održive tehnologije, utisak mi je da zbog lošije ekonomske situacije možemo očekivati trend pada ovakvih ulaganja i to verovatno tokom cele ove godine, a možda i duže. Otvaranje novih kompanija Nemanja Čedomirović smatra da će otvarati nove kompanije, uprkos krizi koja još nije prošla, ali da će i neke veće tehnološke firme kupovati manje. - Verujem da će pre svega postojeće kompanije promeniti malo način poslovanja, kako bi mogli da se izdrže svi krizni trenuci kada se dese. Pored toga, čini se da kod nas neće biti nekih velikih promena u ovoj godini. Pre bih rekao da će velike kompanije kupovati manje, nego da se otvaraju potpuno nove. Biće pokušaja da se na tehnologijama veštačke inteligencije i mašinskog učenja otvaraju nove kompanije, ali neće biti ekspanzija toga. Ako mogu da stavim neko predviđanje, pre bih se kladio na tehnologije poput low code i no code i da se u tom domenu otvaraju nove kompanije - predviđa Čedomirović. On kaže i da očekuje konsolidaciju na domaćem tržištu u pogledu usluga koje nudimo, ali i cene radnog sata, koja samim tim utiče i na platne razrede u kompanijama. - Svakako, iako će krize biti, očekujem usporavanje naglih promena i velikih talasa otkaza, koji će nadam se doprineti da na domaćem tržištu imamo mirniju godinu. Broj zaposlenih u IT industriji u Srbiji premašio je 100.000, a prema podacima PKS, broj aktivnih kompanija u oblasti IT sektora, bez preduzetnika, u 2022. godini je bio 6.717, a u 2023. godini 7.236. S tim u vezi, Bojan Stanić očekuje nastavak rasta IT sektora, kako u pogledu postojećih kompanija, tako i kroz otvaranje novih, bilo da su u većinskom vlasništvu stranog ili domaćeg kapitala. I Saša Popović vidi prostor za dalji rast, u kontekstu digitalizacije tradicionalnih industrija i mogućnosti AI da pomogne njihov razvoj: - Poslovanje kompanija širom sveta je već u velikoj meri digitalizovano. One koje to nisu uradile će verovatno morati da ulažu u digitalizaciju da bi ostale relevantne na tržištu. Mnoge firme iz tradicionalnih industrija se transformišu u tehnološke kompanije i konstantno ulažu u sopstvenu digitalizaciju. Ako to uzmem u obzir, a bez obzira na to koliko će veštačka inteligencija biti popularna u narednom periodu i u kojoj meri ona može pomoći biznisima da budu uspešniji, verujem da će potreba za uslugama i proizvodima tehnoloških kompanija rasti iz godine u godinu. To znači i da će biti prostora za otvaranje novih firmi. Unutar Inicijative Digitalna Srbija, čija je kompanija Vega IT jedna od članica, kao strateški najvažnije oblasti delovanja za naredni period izabrali smo veštačku inteligenciju i razvoj ekosistema biotehnoloških kompanija u našoj zemlji. Vidimo puno prilika za domaće tehnološke kompanije u obe oblasti. Koraci države za jačanje IT sektora Bojan Stanić dodaje i da je IT oblast, koja je u vrhu priroteta države, te da se stalno preduzimaju koraci koji će unaprediti ovu oblast, olakšati poslovanje i otvoriti nove mogućnosti na tržištu. - Vlada Srbije usvojila je nekoliko strateških dokumenata, kojima se definišu prioriteti u razvoju privrede Srbije do 2030. godine. Tu se prvenstveno misli na Strategiju pametne specijalizacije, koja kao prioritetne oblasti izdvaja: prehrambenu industriju, automobilsku industriju, informacione tehnologije i kreativnu industriju. Dakle, Vlada je tim strateškim dokumentima prepoznala IT sektor kao jednog od nosilaca razvoja, za koji treba da bude obezbeđena i dodatna pažnja države – objašnjava naš sagovornik. - Međutim, IT sektor se zasada razvija na osnovu sopstvenog potencijala, ali je za to jako bitna makroekonomska stabilnost, kao i dostupnost sveta iz Srbije, ali i očuvanje bezviznog režima sa EU i drugim zemljama. Sa druge strane, Privredna komora Srbije posebno ulaže napore u promociju digitalizacije srpske privrede, prvenstvneo kroz rad Centra za digitalnu transformaciju. Vlada Srbije će, takođe, kako je pre nekoliko dana objavio Naled, do 2026. godine uložiti 100 miliona evra u razvoj AI, a u narednim mesecima očekuje se da bude završena nova Strategija razvoja veštačke inteligencije do 2030. godine, uz prateći akcioni plan. Fokus će biti na pružanju olakšica kompanijama koje planiraju da primene nove tehnologije, što bi za posledicu moglo da ima skretanje pažnje pojedinih IT kompanija sa stranih na domaće partnere i traženje poslovnih prilika na ovdašnjem tržištu.

HelloWorld
0
05.03.2024. ·
4 min

DualLSOFT: Utisak koji ostavimo na kandidata tokom regrutacije, direktno utiče na brend poslodavca

Poslovi Infostud sproveli su krajem prošle godine, sada već tradicionalno istraživanje “Oceni put do posla”, koje ima za cilj da od kandidata dobije informaciju o njihovom iskustvu u procesu selekcije i regrutacije kompanija kod kojih su aplicirali za posao. Na visokoj drugoj poziciji u 2023. godini, u kategoriji “IT segment” našla se kompanija DualSOFT. Maša Zaharijevski, HR menadžer u nagrađenoj kompaniji kaže za Infostud da im je priznanje značajno, jer predstavlja rezultat zajedničkog truda i posvećenosti u pružanju pozitivnog iskustva kandidatima. - Raduje nas što smo dobili priznanje od velikog broja kandidata jer to ukazuje na transparentnost i efikasnost našeg procesa. Ono nam je istovremeno i dodatna motivacija da stalno radimo na unapređenju pristupa regrutaciji i selekciji i stvaranju pozitivnog okruženja za odabir talenata - navodi Maša. Zaposlili smo 25 novih kolega IT tržište je doživelo krizu i u mnogim firmama je bilo turbulentno. Kako je iz vašeg ugla izgledala 2023. Šta ju je obeležilo? - Prethodna godina je bila izazovna, ali za nas uspešna i dinamična. Ponosni smo što smo uspostavili značajno partnerstvo sa jednim od vodećih klijenata u industriji, a ova saradnja dodatno je uticala i na razvoj našeg proizvoda i tehnoloških rešenja koje nudimo. Proširenje posla pratilo je i proširenje našeg tima, te smo samo u toku prošle godine zaposlili 25 novih kolega, a verujemo da će se ovakav ciklus nastaviti i 2024. Da li ste nešto menjali u procesu regrutacije i selekcije u vašoj kompaniji u odnosu na prethodne godine i da li je teže istaći se u tom segmentu? - S obzirom na ubrzanu konkurenciju u IT sektoru, postaje sve izazovnije istaći se. Ipak, verujemo da kandidati uviđaju naše zalaganje i posvećenost u pogledu unapređenja procesa što nas dodatno ističe na tržištu rada i utiče na povećan broj prijava. Trudili smo se da standardizujemo proces regrutacije i selekcije, radimo na transparentnoj komunikaciji sa kandidatima i tome da ih blagovremeno obaveštavamo o toku samog procesa. Otkrijte individualne veštine i ambicije zaposlenih Na koji način zakazujete test i intervju i koliko vam u proseku traje jedan proces selekcije? - Proces selekcije nam okvirno traje između mesec i mesec i po dana, a u toku tog perioda odabrane kandidate direktno pozivamo telefonskim putem kako bismo zakazali razgovore, dok potencijalne testove prosleđujemo mejlom, uz prethodnu najavu i dogovor. Navedite nam neki primer, metod ili situaciju koji bliže opisuju način na koji Dualsoft uspeva da zadobije poverenje kandidata? - Mislimo da je za međusobno poverenje neophodna transparentna komunikacija i personalizovan pristup. Tokom razgovora posvećeni smo razumevanju individualnih veština, ambicija i vrednosti svakog kandidata. Pružamo detaljne informacije o projektima, timskoj dinamici i kulturi kompanije, omogućavajući kandidatima da donesu informisane odluke. Naše istraživanje pokazalo je da, nažalost, poslednje tri godine svedočimo ponovnom porastu prakse da poslodavci ne daju povratnu informaciju o ishodu procesa selekcije. Čak 88% ispitanih kandidata nije dobilo povratne informacije, dodeljujući ovom segmentu nisku prosečnu ocenu. Kako to komentarišete, zbog čega je to tako? - Prethodnih godina bilo je velikih turbulencija u poslovanju, koje su dovele do konstantnih izazova sa kojima su se suočile kompanije u IT industriji. U skladu sa time, broj kandidata u potrazi za poslom značajno je porastao i verujemo da su ovi faktori, između ostalog, uticali na pad kvaliteta u procesu regrutacije i selekcije. Mi podstičemo kandidate da nam postavljaju pitanja S tim u vezi, 70% kandidata je izjavilo da će izbegavati ponovno prijavljivanje u takvim kompanijama, dok čak 75% ne bi preporučilo istu kompaniju svojim bliskim osobama. - Ovaj trend je zaista zabrinjavajući i jasno pokazuje koliko je zapravo važno posvetiti pažnju načinu na koji komuniciramo sa kandidatima. Utisak koji ostavljamo na njih direktno utiče na brend poslodavca i samim tim sposobnost privlačenja i zadržavanja talenata. Da li vaš proces selekcije sadrži nešto po čemu se razlikujete od ostalih poslodavaca? - Trudimo se da svaki intervju bude dvosmeran, da se i mi predstavimo kandidatu i omogućimo mu da što više sazna o samoj poziciji, kompaniji i poslovnom okruženju. Podstičemo kandidate da postavljaju pitanja, jer krajnji cilj procesa selekcije jeste postizanje optimalnog “fita” za obe strane. U skladu sa time držimo se prijateljske atmosfere i otvorene komunikacije, a ne jednosmernog ispitivanja. Da li postoji neka dodatna aktivnost koju sprovodite za kandidate i zaposlene a na koju ste posebno ponosni? - Tokom cele godine učestvujemo u različitim manifestacijama i deo smo brojnih inicijativa, u okviru kojih ljudi imaju priliku da nas upoznaju i saznaju više o DualSOFT-u. Osluškujemo potrebe mladih, delimo našu svakodnevnicu putem društvenih mreža, sa željom da se što više povežemo sa zajednicom i pružimo uvid u naše radno okruženje. Prema vašem mišljenju, kakva će biti 2024. za IT tržište i šta očekujete, šta će biti ključni zahtevi kandidata koji traže posao? - Verujemo da će se transformacija započeta u prethodnim godinama nastaviti i u toku 2024. Veštačka inteligencija, sajber security i drugo, nastaviće ubrzano da se razvijaju i utiču na celu industriju. Proizvodne kompanije koje se vode inovacijama imaće više šansi da se prilagode ovim promenama, dok će outsourcing industrija i dalje biti u malo izazovnijem položaju s obzirom na prošlogodišnju krizu. Kada je reč o zaposlenima, fokus će biti na hibridnim modelima rada, personalizovanim benefitima sa akcentom na zdravlje, i generalno balans između posla i privatnog života.

HelloWorld
0
05.03.2024. ·
2 min

Koliko smo svoje privatnosti spremni da žrtvujemo na internetu?

Razmatranje politike privatnosti aplikacija koje koristimo često se zanemaruje u žurbi da se iskusi nova funkcionalnost ili usluga. Svesni smo da sve ćešće na internetu nije proizvod ono što nam se predstavlja, već da smo taj proizvod postali mi i naši lični podaci i često na to pristajemo. Ali, koliko su se pomerile granice dozvoljenog za prikupljanje podataka i da li one uopšte postoje? Deljenje informacija na mreži postalo je druga priroda, ali da li se ikada zapitamo šta se dešava sa tim informacijama? Primetno je da čak i ono što smatramo skrivenim ili prolaznim može lako završiti u pogrešnim rukama, kao što pokazuje slučaj britanca Aditja Verme. On je na društvenoj mreži Snapchat šaljivo poslao poruku o tome da će "razneti avion", misleći da je to privatna šala između prijatelja. Međutim, ova poruka je dovela do ozbiljnih posledica, uključujući angažovanje španskih borbenih aviona. Srećom, on nije optužen za terorizam u ovom slučaju, ali mu preti visoka novčana kazna zbog podizanja borbenih aviona koji su reagovali i ispratili avion Edvard Snouden, bivši saradnik američke Nacionalne bezbednosne agencije (NSA), već je upozorio na ovakve opasnosti, ističući kako tehnološki napredak često dolazi s visokom cenom gubitka privatnosti. Njegova otkrića o masovnom nadzoru pokazala su koliko duboko sežu koreni nadzora u digitalnom svetu. Iako je tehnologija donela brojne pogodnosti u našim životima, čini se da smo, možda i nesvesno, pristali na kompromise kada je u pitanju naša privatnost. Ovaj slučaj nas tera da se zapitamo o granicama koje smo spremni da postavimo u ime pogodnosti koje tehnologija pruža. U svetlu ovakvih incidenta, važno je ponovo proceniti kako pristupamo tehnologiji i privatnosti. Moramo da budemo svesni da kompanije kojima ne plaćamo usluge, kao što su Google, Facebook i druge, znaju o nama možda i više nego ljudi sa kojima živimo, a sve češće smo i žrtve sajber kriminala i prodaje naših ličnih podataka na dark web-u. Neki od saveta stručnjaka za zaštitu podataka idu od preporuka da se izbegavaju besplatni komercijalni softveri, kao i društvene mreže, korišćenje bezbednijih alternativa za sveprisutne usluge koje koristimo poput internet pretraživača (DuckDuckGo), pa čak do saveta da nikada na društvenim mrežama ne objavljujemo uživo fotografije, već da ih objavljujemo sa odreženim zakašnjenjem, kako bi veliki broj marketing servisa teže znao gde se tačno nalazimo. Da li smo kao društvo postali previše opušteni kada je u pitanju deljenje naših ličnih informacija?

Da ti ništa ne promakne

Ako želiš da ti stvarno ništa ne promakne, prijavi se jer šaljemo newsletter svake dve nedelje.