Digitalizacija i tehnološki napredak ne zaobilaze ni poljoprivredu. U fokusu savremenog obradivanja zemljišta sve češće se nalaze precizni GPS sistemi i autopiloti, koji omogućavaju efikasnije upravljanje mašinama, uštedu resursa i veću produktivnost.
Dvojica poljoprivrednika – Igor Dulić iz Starog Žednika i Filip Ivković Ivandekić iz Đurđina – podelili su svoja iskustva u korišćenju ovih sistema, ističući njihove prednosti, izazove i potencijal za dalji razvoj.
Navigacija u poljoprivredi: Manje grešaka, veća preciznost
Autopilot sistemi u poljoprivredi funkcionišu uz pomoć GPS tehnologije i odgovarajućeg softvera, omogućavajući mašinama poput traktora i kombajna da se automatski kreću po parcelama. Cilj ovih sistema je smanjenje preklapanja u radu, ušteda goriva, semena i đubriva, povećanje efikasnosti i lakši rad i u otežanim uslovima, što sve zajedno doprinosi kvalitetnijoj i održivijoj proizvodnji.
Poljoprivrednik Igor Dulić iz Starog Žednika ističe za portal HelloWorld.rs da autopilot predstavlja značajnu pomoć na terenu, naročito kada je vidljivost smanjena.
„Najviše koristim autopilot, odnosno navigaciju. Iako ušteda troškova nije uvek drastična, olakšanje u radu i ušteda vremena su ogromni“, kaže Dulić.
Navodi da su mu ovi sistemi omogućili veću produktivnost, naročito tokom sezone kada je angažovan i u firmi koja se bavi prodajom semena.
Dodaje da mu je autopilot omogućio da sigurno upravlja traktorom dok obavlja druge zadatke, uključujući i telefonske pozive, bez potrebe da stalno pazi na pravac kretanja mašine.
„To mi je donelo ogromno rasterećenje i omogućilo mi da radim duže i kvalitetnije“, naglašava Dulić.
Posebno ističe prednosti navigacije u teškim vremenskim uslovima, poput suše i gustih oblaka prašine, kada je vidljivost minimalna.
„Bez uređaja ponekad ne možeš ni da radiš setvu jer ne vidiš markir“, objašnjava.
Iako autopilot sistemi ponekad imaju izazove – gubitak signala, tehničke probleme i ograničenu pokrivenost, Dulić smatra da se koristi daleko prevazilaze eventualne mane.
„Radili smo i ranije bez navigacije, ali se tada jasno vidi razlika kada si umoran – sve trpi, i setva, i rezultat“, kaže on.
Kao ključni korak u razvoju tehnologije navodi pojavu pristupačnijih kineskih navigacionih sistema, kao i povezivanje prskalica sa navigacijom, što omogućava automatsko isključivanje sekcija pri prskanju i dodatnu uštedu hemijskih sredstava.
Međutim, ističe da su napredni alati poput dronova i sistema za analizu zemljišta i dalje slabo dostupni manjim proizvođačima, pre svega zbog visokih cena i nedostatka praktičnih saveta.
„Ima prostora za napredak, posebno kroz razmenu iskustava među proizvođačima“, zaključuje Dulić.
Značajne uštede korišćenjem pametnih alata
Digitalni alati postaju sastavni deo savremene poljoprivrede. Inženjer poljoprivrede Filip Ivković Ivandekić iz Đurđina ističe da ih koristi za praćenje i evidenciju radova na svojim parcelama.
„Koristim sajtove i aplikacije kao što su domaći Farmbuker za evidenciju poslova na njivama, kao i Vansoil za praćenje NDVI indeksa na parcelama koje nisu bile homogene. Na osnovu toga sam pokušavao da prilagodim količinu đubriva, iako bez precizne opreme – više vizualno“, kaže Ivković Ivandekić za HelloWorld.rs.
Već četiri godine koristi i autopilot sistem za automatsko navođenje mašina, i kao poseban benefit izdvaja njegovu primenu zimi.
„Po snegu ne možete da prepoznate svoju parcelu ako su usevi mali, ali kad imate unetu parcelu u sistem, znate tačno gde treba da idete i možete bez problema da obavite prihranu“, objašnjava.
Dodaje da su uštede najvidljivije prilikom rada s mašinama manjeg radnog zahvata, jer je preciznost tada od ključnog značaja.
Ivković Ivandekić izražava interesovanje za upotrebu dronova, ali mu cena trenutno predstavlja prepreku.
„Kupio bih dron čim to bude pristupačnije. To je sledeći korak“, poručuje.
Smatra da na srpskom jeziku nedostaje kvalitetnog sadržaja o digitalnoj poljoprivredi i da su informacije uglavnom dostupne na engleskom jeziku, pa znanje stiče sa interneta, YouTube-a i blogova.
Veruje da postoji potencijal za unapređenje tehnologija koje omogućavaju ciljanije uništavanje korova bez široke upotrebe hemije, što bi dodatno unapredilo održivost proizvodnje.
Na kraju poručuje kolegama:
„Voz je već krenuo. Što se pre ukrcaju, dok se ne zaleti, biće im lakše.“
Veštačka inteligencija preuzima deo poslova u poljoprivredi
Uloga veštačke inteligencije u srpskoj poljoprivredi sve je izraženija. Prema rečima Milana Lisice iz Instituta BioSens, u narednim godinama očekuje se da AI sistemi i roboti preuzmu deo poslova koje danas obavljaju poljoprivrednici.
Institut BioSense iz Novog Sada, vodeći istraživačko-razvojni centar za digitalnu transformaciju poljoprivrede, aktivno razvija AI rešenja za unapređenje efikasnosti i održivosti proizvodnje. Korišćenjem satelitskih i dron snimaka, veštačka inteligencija omogućava precizno praćenje useva, detekciju bolesti i štetočina, kao i optimizaciju upotrebe resursa.
„Razvijamo robotičke sisteme za uzorkovanje zemljišta, koji automatski prepoznaju ključne tačke za analizu na osnovu snimaka iz vazduha. Ti roboti takođe precizno prskaju korov tamo gde AI to detektuje“, navodi Lisica.
BioSens razvija i uređaje poput Plant-O-Metra – domaćeg „doktora za biljke“, koji meri fotosintetičku aktivnost i sadržaj hlorofila, omogućavajući precizno đubrenje i procenu prinosa.
Još jedan inovativni proizvod, robot Lala, omogućava mobilnu analizu zemljišta i georeferenciranje rezultata merenja.
Digitalna farma, koju je Institut pokrenuo 2018. godine, transformisana je 2022. u Digitalno selo, prvo realizovano u Mokrinu. Cilj je modernizacija sela, smanjenje administrativnih obaveza i umrežavanje proizvođača kroz digitalne platforme, koje omogućavaju formiranje virtuelnih zadruga.
Zahvaljujući projektu ANTARES, koji je finansirala Evropska unija, Institut BioSens je postao Evropski centar izvrsnosti za napredne tehnologije u održivoj poljoprivredi. Projektom su otvorena 150 nova radna mesta za mlade stručnjake, izgrađena nova zgrada i laboratorije, i značajno unapređeni istraživački kapaciteti u oblastima mikro i nano elektronike, dizajna senzora, AI i biosistema.
„Okupili smo vrhunske stručnjake, uspostavili saradnju sa prestižnim međunarodnim institucijama i uključili se u projekte sa potencijalom da unaprede čovečanstvo“, kaže Lisica.
Naučnici iz BioSensa trenutno učestvuju u pet startapa, od kojih su tri osnovana ove godine, što dodatno doprinosi razvoju domaće privrede i pozicioniranju Srbije kao lidera u digitalnoj poljoprivredi.
0 komentara