04.04.2024. ·
8 min

Sve veći broj stranih IT kompanija, preduzetnika i programera bira da radi u Srbiji

HelloWorld
1
Sve veći broj stranih IT kompanija, preduzetnika i programera bira da radi u Srbiji

Nezasićeno tržište, povoljni finansijski uslovi za lagodan život, jeftinija i kvalitetna radna snaga, dobar pristup evropskom tržištu i prisustvo velikog broja multinacionalnih kompanija. Ovo su po mišljenu stručnjaka glavni razlozi što se iz godine u godinu povećava interesovanje stranih IT kompanija, programera i preduzetnika da rade kod nas. Bilo da su deo korporacija koje su ovde otvorile svoja predstavništva i zapošljavaju domaći kadar, bilo da iz Srbije samo rade za matične ili druge firme širom sveta, nesumnjivo imaju veliki uticaj na srpsku IT scenu.    

Prema podacima Privredne komore Srbije, od oko 7.700 IKT kompanija koje posluju u Srbiji, oko 2.000 njih je sa većinskim stranim kapitalom.    

Bojan Stanić, pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije kaže da je sasvim realno očekivati da se ovaj trend zainteresovanosti stranih kompanija za naše IT tržište nastavi i u narednom periodu.   

- Najbolju verifikaciju ove teze dobili smo od izbijanja ukrajinske krize kada je veliki broj IT stručnjaka iz Rusije i Ukrajine, odabrao Srbiju za zemlju iz koje će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima. Vrednost izvoza IT usluga prošle godine bila je 3,4 milijarde evra, pa ekonomisti sa pravom očekuju da 2024. godina bude nova rekordna godina kada je reč o ovom indikatoru - objašnjava Stanić.  

Ruski programeri uglavnom rade za svoje kompanije  

- U Srbiji posluje ukupno 21.000 preduzetnika registrovanih za IT delatnost. Od svih firmi koje imaju većinski strani kapital, na prvom mestu po brojnosti su one iz Ruske Federacije - 428, zatim iz SAD-a - 170, Nemačke - 121, Švajcarske - 112, i Velike Britanije - 88 firmi - objašnjava Stanić i dodaje da to znači da kompanije sa većinskim ruskim kapitalom čine oko petinu kompanija iz IT industrije, pa da je samim tim njihov uticaj izuzetno značajan.   

Posle dve decenije provedene u Moskvi i decenije u San Francisku, Blanka Šupe je pokrenula u Beogradu Haos coworking space, mesto za rad koje okuplja mnogo domaćih ali i stranih IT profesionalaca. Povezana je sa ruskom startap scenom i kako za naš portal objašnjava iskustva su raznolika, ali ima dosta Rusa koji otvaraju preduzeća da bi dobili boravak u Srbiji, ali da zapravo rade za druge veće kompanije ili startape.   

- Po mojoj proceni u Srbiji ima oko 15-20 većih IT kompanija iz Rusije i do 250 manjih startapa ili srednjih kompanija. Nema dileme da je to prilično promenilo lokalno IT tržište. Ako razmislite, u samo nekoliko meseci na tržištu je broj startapa porastao za gotovo 50 procenata, a većina tih osnivača ima prethodno iskustvo u vođenju uspešnih startapa. Naravno, mahom rade na globalnom nivou, umesto da se fokusiraju na srpsko tržište. Svakako je, sjajno imati to znanje i ekspertizu ovde lokalno - kaže ona za HelloWorld.rs. 

Irina Panfilova, koja se prošlog avgusta doselila u Beograd iz Moskve, gde radi kao project menadžer u kancelariji velike ruske IT kompanije, kaže da se mnogo njenih kolega doselilo iz Rusije, ali da za sada nema nijednog iz Srbije. Čak i nije upoznala nijednog našeg IT-jevca. 

- Nažalost, nemam nikakvih kontakata sa srpskim IT-jevcima, ali firma je velika i verujem da će ih biti. Za sada imam sve sjajne utiske odavde, okruženje je prijateljsko, klima je dobra, kulture su nam bliske i imam mnogo mojih sunarodnika, osećam se kao kod kuće, a što je najvažnije, ovde mogu da dobijem prebivalište. Jedino mi je neobično da je gotovo svuda dozvoljeno pušenje - kaže Irina.  

Nedavno je za HelloWorld.rs, Zoja Kukić, jedna od osnivačica Startita, među veće probleme domaće tech industrije upravo izdvojila nedovoljnu povezanost sa ruskim IT-jevcima. Da njihovo prisustvo u Srbiji treba iskoristiti smatra i Blanka.  

- Važno je imati više prilika za integraciju ove dve zajednice i deljenje tog znanja. Štaviše, postoje neki primeri lokalnih startapova koje su pokrenuli ruski osnivači. Najznačajnije među njima je Anygo servis za deljenje automobila za prevoz putem aplikacije koji potiče od ruskog preduzetnika koji se sa svojom porodicom doselio da živi u Beograd, ili fintech startap Hvala.tips. Iskreno sam se nadala da će takve vste startapova otvarati u Srbiji. Mislim da je veoma važno da mladi ljudi u Srbiji imaju sve više primera uspešnih preduzetnika i osnivača kako bi ih inspirisali da započnu nešto svoje umesto da krenu korporativnim putem.  

Jeftinija radna snaga i povoljniji uslovi za život  

Prema mišljenju Bojana Stanića iz PKS-a , radna snaga svakako jeste jedan od faktora zbog čega neko donosi odluku o plasmanu kapitala u određenoj zemlji, ali  treba imati u vidu i da se jaz u finansijskim uslovima za razvijenim zemljama, koji još postoji, ipak iz godine u godinu smanjuje.   

- Svaka firma vodi svoju poslovnu politiku, mnoge IT kompanije zapošljavaju strane stručnjake, ali to ne znači da na našem tržištu rada nema dovoljno kvalitetne radne snage kada je u pitanju sektor informacionih tehnologija – naglašava on. 

Prema rečima Blanke Šupe, dok pojedine strane firme dovode svoje stručnjake, uglavnom seniore, većina ruskih IT kompanija zapošljava Ruse koji sada žive u Srbiji.    

- Često čujem da nema dosta kvalifikovanih IT strucnjaka ovde, a u stvari, većina ih radi remote za američke i evropske firme, i nisu toliko zainteresovani da rade sa domaćim startapovima. Razlog su pre svega plate i potencijal za napredak karijere  - kaže naša sagovonica. Kako dodaje, očekuje da će sve više stranih kompanija izabrati da posluju iz Srbije i smatra da je to znak rastuće i zdrave ekonomije.  

 - Mislim da mnoge kompanije vide Srbiju kao dobru alternativu drugim zemljama EU, pre svega zbog kvaliteta u odnosu na troškove poslovanja. Osim jeftinijih troškova rada, to je takođe privlačno za mnoge strance jer mogu da priušte mnogo bolji kvalitet života nego u drugim zemljama - smatra Šupe.   

Mnoge strane kompanije koje ovde otvaraju svoja predstavništva ili dolaze preuzimanjem srpskih preduzeća, kažu da u Srbiji pre svega cene domaći kvalitetan kadar.   

Britanska kompanija Endava je na tržište Srbije ušla pre gotovo deceniju, kroz akviziciju lokalne IT kompanije koja je, pre toga, dugi niz godina uspešno poslovala sa klijentima širom sveta. Osim u Beogradu, Endavini stručnjaci raspoređeni su u kancelarijama u Novom Sadu, Kragujevcu, Čačku i Nišu.  

Prema rečima regionalnog menadžera ove kompanije Remi Savua, Endava ima kancelarije u većini zemalja u regionu i sa tom perspektivom, Srbiju izdvaja kao dobro pozicioniranu i sa nekoliko konkurentskih prednosti.  

- Postoje letovi do glavnih evropskih gradova i modernizovan aerodrom, što nam je važno jer uglavnom poslujemo sa stranim klijentima. Takođe sve bolja putna infrastruktura, koja je omogućila otvaranje kancelarija širom zemlje, i uopšteno gledano, predvidivo ekonomsko okruženje. Uz to, stabilan poreski model u Srbiji privlačan je za poslovanje.  Ulaganje u obrazovanje IT kadra u Srbiji raste iz godine u godinu što je, svakako, jedan od bitnih faktora koji utiče na zainteresovanost stranih kompanija za investicije u Srbiji - kaže Savu za Helloworld.rs. 

Obrazovan i stručan kadar prednost i šansa Srbije  

-Bez obzira na trenutno usporavanje zapošljavanja u IT-ju globalno, koje je delimično usledilo i kao post-pandemijska reakcija tržišta, tražnja za visoko obrazovanim i kvalitetnim IT stručnjacima, koji na sto donose rešenja korišćenjem inovativnih pristupa i najnovijih tehnologija, nastaviće da raste i u godinama pred nama - zaključuje Savu, a njegov kolega iz kompanije Slobodan Bogdanović, na poziciji Country Managera u Endavi dodaje:   

- Ključna kompetitivna prednost srpskog tržišta je ekspertiza naših IT kadrova. U utakmici u kojoj učestvuju velika IT tržišta, znanje i inovativnost uz proaktivni pristup razumevanju potreba klijenata i agilnu isporuku rešenja, su ključ uspeha u globalnoj trci. Endava ima dugogodišnju i veoma uspešnu saradnju sa Univerzitetima u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu kao i drugim obrazovnim institucijama, koja se ogleda kroz programe prakse, saradnju u okviru programa Master 4.0, stručne kurseve koje naše kolege održavaju na fakultetima, gostujuća predavanjima, donacije. Osim toga, u sklopu programa Dualno obrazovanje, uz saradnju sa PKS-om, već drugu godinu za redom organizujemo stručna predavanja koja srednjoškolcima pružaju praktična znanja iz industrije - objašnjava Bogdanović za Helloworld.rs.   

 

Prema njegovim rečima, o velikoj zainteresovanosti stranih IT kompanije za otvaranje svojih razvojnih centara u Srbiji, potvrđuju brojke koje se odnose na rast izvoza IT usluga u poslednje dve decenije. Glavni razlog za to je, smatra upravo kvalitet IT kadra koji postoji na našem tržištu, znanje naših studenata, kombinovano sa veštinama stečenim kroz praksu, visok nivo znanja stranih jezika i iskustvo u radu sa kolegama i klijentima iz različitih zemalja. Sve to stvara, kako Bogdanović podvlači, povoljnu klimu za dolazak stranih investicija, koja je prisutna u Srbiji već dugi niz godina.  

Zdrava tržišna utakmica 

Stanić smatra da to što strane firme imaju svoju računicu kad biraju Srbiju za bazu, ne znači da je nemamo i mi.  

Naša zemlja i te kako ima benefita od dolazaka stranih stručnjaka, pre svega u svojevrsnoj tržišnoj utakmici među konkurentima koja će doprineti većem rastu i razvoju ovog sektora u celini. Zatim, možemo reći, veća ponuda na tržištu rada čime se zaposlenima pruža i veća fleksibilnost i mogućnost odabira, zatim prednosti koje IT sam po sebi i donosi svojim korisnicima kao što su ušteda troškova, skraćivanje vremena neophodnog za donošenje efikasnih odluka i mnogi drugi - objašnjava Stanić.   

Blanka Šupe dodaje da ako postoji više stranih investicija, to će ubrzati ekonomski rast i razvoj Srbije.  

- Ali osim toga, mislim da je odlično što možemo mnogo da naučimo od globalnih IT kompanija i startapa. To je prilika da se otvorimo za inovacije i različite načine rada. Benefit i za Srbiju su i prenos znanja - učenje kako skalirati poslovanje globalno, kao iI globalna povezanost - osećaj da nismo ostavljeni iza svetskih ekonomija.  

Oceni tekst

5
3 glasa

1 komentar

Elizabeta Stevanovic Elizabeta Stevanovic 09.04.2024.
0
0

Super

Iz ove kategorije

Svi članci sa Bloga