28.08.2015. ·
4 min

Efikasnost rada (ne)proporcionalna satima provedenim na radnom mestu

Efikasnost rada (ne)proporcionalna satima provedenim na radnom mestu

Vreme je ograničen i neobnovljiv resurs koji utiče na radni proces, te predstavlja faktor koji je pogodan za optimizaciju. Određene studije pokazale su da postoji inverzivna veza između broja sati provedenih na radnom mestu i efikasnosti radnika tokom tog vremena.  Da li je osam sati dnevno zaista neophodno kako bi se ostvarili isplanirani poslovni ciljevi?

Rezultat ili vreme provedeno u postizanju rezultata?

Većina će se složiti – retki su oni koji su u stanju da budu produktivni i maksimalno fokusirani osam časova dnevno. Ne znam da li sam upoznala čoveka koji je u stanju da osam časova sedi za računarom, a da je pritom umno aktivan i produktivan (nisam mislila na tebe, pasionirani gejmeru). Tim sajta Helloworld.rs je razgovarao sa nekolicinom programera o njihovim navikama i tom prilikom istakao se određeni broj njih koji su se izjasnili kao protivnici klasičnog, tradicionalnog, kancelarijskog rada, te su se odlučili za frilenserski način rada. Niko im ne diktira tempo, posao mogu da obavljaju iz obližnjeg kafića, mogu da prave pauze kad god požele, a da kvalitet finalnog “proizvoda” ne trpi zbog toga. To nas dovodi do pitanja – da li je vreme provedeno u postizanju rezultata važnije od samog rezultata?

Dr Anders Erikson tvrdi da je za postizanje velikih poslovnih uspeha dovoljno raditi „punom parom“ u kraćim vremenskim intervalima, a potom praviti pauze pre nastavka daljeg rada. Nemoguće je biti kreativan i maksimalno fokusiran na poslovne zadatke osam sati dnevno. Repetitivne aktivnosti se mogu obavljati osam sati, ali je maksimum kreativne efikasnosti dva do tri sata dnevno.

Gradska uprava Geteborga u Švedskoj prošle godine sprovela je eksperiment tokom kojeg su zaposleni radili šest umesto osam sati, za istu platu. Ovakvo radno vreme uticalo je na smanjenje bolovanja, ali je istovremeno podstaklo i produktivnost na poslu. Pre ovog slučaja je šestočasovno radno vreme testirano i u jednoj kompaniji automobila u istom mestu i takođe je pokazalo dobre rezultate.

ROWE pristup

Takozvana ROWE (Results – Only Work Environment) strategija sav fokus stavlja upravo na rezultat, a ne na vreme provedeno u realizaciji cilja, odnosno rezultata. ROWE pristup kreirali su Jody Thompson i Cali Ressler, i oni smatraju da usmerenost pažnje isključivo na rezultat omogućava značajnu slobodu u organizaciji rada, odlučivanju i raspolaganju resursima kompanije, što automatski znači i mogućnost da svojim ličnim zalaganjem više utiču na rezultate svog rada.

Kasnim li ukoliko sam došao na posao u 10?Business-Systems-Equipment---Flexible-Working-Hours

Fleksibilno radno vreme takođe omogućava kompanijama da proizvedu više, trošeći manje resursa. Slobodan pristup radnom vremenu i akcenat na rezultatu, a ne samo na procesu i vremenu rada doprinosi i smanjenju stresa, što rezultira većim angažovanjem i povećanom produktivnošću. Win-win kombinacija. Dužina prekovremenog rada nije nužno i merilo uspeha.

Postoje i varijacije fleksibilnog radnog koncepta, pa se tako neki opredeljuju da pola radnog vremena bude fiksno (zbog neophodnog kontakata sa klijentima koji nemaju ovako usklađeno radno vreme), a druga polovina fleksibilna. U Infostudovom istraživanju "Najbolji poslodavac", rezultati su pokazali da bi zaposleni bili još zadovoljniji kada bi im se omogućio ovaj vid fleksibilnog radnog vremena (kombinovano), pa je ovo možda i savršen kompromis između dosadašnjeg uobičajenog obrasca osmočasovnog radnog vremena i potpuno fleksibilnog.

Ali…

…i ta fleksibilnost ima svoju cenu. Nedostatak komunikacije među zaposlenima usled fleksibilnog radnog vremena može dovesti do problema, jer se gubi korak sa ostatkom kolektiva. Takođe, u ovom slučaju se gube i svi oni “usputni” sastanci, koji su rezultat trenutnog naleta kreativnih ideja ili predloga. Fleksibilno radno vreme može uticati i na privatni život, jer nema konkretnih granica u radnim satima.

Marrisa Mayer, izvršna direktorica Yahoo-a, je 2013. godine jasno i otvoreno pokazala da ne podržava koncept fleksibilnog radnog vremena i rada od kuće. Tada je svojim zaposlenima, putem poruke koju im je poslala šefica kadrovkse službe u kompaniji, poručila – radite iz kancelarija ili dajte otkaz. “Kako bi Yahoo postao najbolja kompanija, izuzetno je važna komunikacija i kolaboracija zaposlenih, što je moguće samo ako se svi nalaze u kancelarijama, jer se neke najvažnije odluke donose u razgovorima na hodnicima i na kafama, dok se radom od kuće žrtvuju brzina i kvalitet”, smatra Mayerova.

Organizacija vremena

Tokom proteklih nekoliko godina pojavio se značajan broj socijalno-ekonomskih trendova koji imaju veliki uticaj na radno vreme. Proces globalizacije, razvoj komunikacionih tehnologija i rastućih potreba za uslugama veoma utiču na organizaciju radnog vremena.

Međunarodna organizacija rada (ILO) sugeriše poslodavcima da osiguraju zaposlenima fleksibilno radno vreme, raznolikost, decentralizaciju i individualizaciju radnih sati.

Efikasno organizovano i upotrebljeno vreme omogućava postizanje sve raznovrsnijih zahteva i poboljšanje kvaliteta rada. Veštim organizovanjem vremena izbegavaju se mnoge frustrirajuće situacije i efektivno se smanjuje neproduktivnost rada.

Oceni tekst

4
11 glasova
Tamara Prodanović Tamara Prodanović

Diplomirana novinarka, slučajno zalutala u IT vode. Danas vodi HelloWorld tim, a ćaskanje sa programerima joj i ponedeljak pretvori u praznik. U slobodno vreme ne sedi za kompjuterom. Barem ne uvek.

0 komentara

Iz ove kategorije

Svi članci sa Bloga