Turbulentno vreme u kome živimo, dovelo je do toga da na površinu isplivaju sve mane današnjih kriptovaluta.
Svet se od nastanka kriptovaluta podelio na one koji su nezadovoljni trenutnim finansijskim sistemom i institucijama, koji žele promene i na one koji ne bi ništa menjali. Ovi prvi nemaju novac, pa bi voleli da na što brži i jednostavniji način dođu do njega, ovi drugi ne žele promene, jer se novac, zapravo, nalazi kod njih i oni se sastaju svake godine u Davosu.
Krajem prošle godine, kada su kriptovalute stajale izuzetno dobro (Bitkoin blizu 70.000 dolara), dok su se “srećnici” koji ih poseduju smeškali i trljali ruke, a ostali gledali zavidno, brojni analitičari počeli su da nas uveravaju da će 2022. godina u kripto svetu biti najzanimljivija do sada! Iz ugla neutralnog posmatrača možda i može da se iskoristi termin “najzanimljivija”, ali iz ugla investitora, bolje se uklapa epitet “najgora”. A tek smo na polovini godine…
Bori se da „drži glavu“
Ako se vratimo malo unazad, sa fokusom na predvodnike kripto tržišta, Bitkoin i eter, oni su kroz pandemiju Covid19 „protrčali“ odlično, te su krajem prošle godine beležili rekordne vrednosti. Mada, treba pomenuti i maj mesec 2021. godine, u kome je došlo do velikog pada, pa je za samo par dana ukupna vrednost kriptovaluta na tržištu gotovo prepolovljena. Nestabilnost na delu! U toku 2021. godine, Bitkoin je zabeležio rast od 67 procenata, dok je eter skočio za nestvarnih 419 procenata, ponajviše zahvaljujući tome što većina NFT-a koristi eterov blockčejn. Bitkoin je 8. novembra 2021. godine vredeo 69.000 dolara, eter 4.770 dolara, dok je ukupna tržišna vrednost svih kriptovaluta premašila neverovatna tri triliona dolara! Nakon toga, počeo je pad koji je trajao do polovine januara 2022, kada je Bitkoin vredeo 33.000 dolara, a eter 2.410 dolara. Blagi rast je zaustavljen sa početkom sukoba u Ukrajini i od tog trenutka do danas Bitkoin se bori da „drži glavu“ iznad magične cifre od 30.000 dolara, za koju analitičari veruju da je neka granica ispod koje nipošto ne sme da se ode.
Bitkoin, kao sredstvo plaćanja, nikada nije zaživeo upravo zbog njegove nestabilnosti, jer danas za jedan Bitkoin možete da kupite stan, sutra auto, a koliko će vredeti prekosutra niko ne zna. Šta god da kupite, velika je verovatnoća da ćete se pokajati kroz koji mesec. Reklo bi se “prokleta valuta”.
Kao čuvar vrednosti takođe se izuzetno loše pokazao, jer čim počne da beleži pad, ljudi masovno i panično pokreću prodaju. Prati indekse sa berze, ali su promene vrednosti izraženije. Ova inertnost je vezana za to što Bitkoin nema pokriće, odnosno, rezerve u realnoj vrednosti, pa su investitori veoma nepoverljivi. Mnogi kripto-protivnici tvrde da iz tog razloga i nema pravo da se naziva valutom.
U Salvadoru sredstvo plaćanja
S tim u vezi, u septembru prošle godine postali smo svedoci jednog “ludog” eksperimenta. Naime, Salvador je postao prva država u svetu koja je donela zakon o Bitkoinu, pa je postao službeno sredstvo plaćanja. I pored brojnih upozorenja stručnjaka i protivljena velikog dela stanovnika ove centralnoameričke države, predsednik Bukale je bio neumoljiv i odlučan u svojoj viziji. Postavio je više od 200 Bitkoin bankomata i svakom stanovniku uplatio po 30 dolara u kriptovaluti. Prvi problem je bio u tome što je manje od polovine stanovnika samo preuzelo aplikaciju i to, mahom, mlađih osoba. Niti stanovnici Salvadora imaju znanje o kriptovalutama, niti imaju poverenje u predsednika, ali njega to nije mnogo zabrinulo, već je s ponosom najavio planove za izgradnju Bitkoin grada u podnožju vulkana. Drugi problem mu je trenutna vrednost Bitkoina od oko 30.000 dolara, a prema nekim informacijama kupovao ih je za 45.000 dolara, tako da ova, ionako siromašna i prezadužena zemlja, nažalost, krupnim koracima grabi ka bankrotu i sva je prilika da će ovo biti tužan i neuspešan eksperiment.
Malo drugačija kriptovaluta koju treba pomenuti je Luna. Ona je bila na Tera blokčejnu, vezana za stejblkoin teraUSD, treći po veličini stejblkoin. Algoritamski stejblkoin je kreiran da održava paritet sa dolarom i samim tim bi investitori trebalo da budu ohrabreni i bezbrižni, jer je u pozadini podržan kombinacijom digitalne imovine, među kojom se nalazio i Bitkoin. Početkom maja 2022. godine, vrednost Lune drastično je opala, a vlasnik Tera blokčejna je u pokušaju da sačuva svoju valutu prodao rezerve Bitkoina koje je imao, u vrednosti od nekoliko milijardi dolara. Svojim potezom dodatno je oborio vrednost Bitkoina i uneo paniku u vrlo specifičnom trenutku. Oborio je i vrednost ostalih stejblkoina, jer su investitori počeli da sumnjaju u postojanje dovoljne količine dolarskih rezervi, koje bi uspele da se odupru napadu panike i prodaji. Nije uspeo da sačuva Lunu, ona je nestala i sa sobom odnela preko 40 milijardi dolara investitora. Kao da mu sve ovo nije bilo dovoljno, Du Kvon, vlasnik blokčejna iz Koreje, odlučio je da lansira novi blokčejn, Tera 2.0, koji bi imao za cilj da kompenzuje gubitke. Verovatno ne postoji osoba na planeti koja mu veruje posle svega i njegov negativan uticaj na kripto tržište zaista je bio neverovatan.
Možda vam se ne sviđa, ali ga ne možete ignorisati
Velike finansijske institucije oduvek su bile skeptične i neprijateljski nastrojene prema kriptovalutama. I pored toga što je Bitkoin, na primer, proglašen za “prevaru” i “sredstvo za pranje para”, njegova ukupna tržišna vrednost je toliko skočila, da je postalo nemoguće ignorisati ga. Osnovni problem, iz ugla finansijskog establišmenta, krije se u tome što transakcije nisu podložne cenzuri. Jedna od ključnih karakteristika blokčejn tehnologije (koju koriste kriptovalute) su pametni ugovori (smart contract). Taj ugovor se realizuje automatski, na više strana i ne postoji nikakvo kontrolno telo u sredini, koje bi eventualno moglo da stopira transakciju. S jedne strane imate „prljav novac“ kao realnost, ali s druge strane imate provizije koje gube berze i veliki igrači. U ovom slučaju ništa nije crno-belo, već je sve sivo.
Iz ugla običnog čoveka, u finansijskom smislu, idealnu (daleku) budućnost bi moglo da predstavlja postojanje samo jedne globalne kriptovalute, sa jednim kontrolnim telom, što bi zaista dovelo do osetnog smanjena troškova transakcija, ali i do ko zna čega sve još u svakom drugom smislu, pre svega, geopolitičkom.
1 komentar