Blog

Blog je mesto gde možeš da čitaš o navikama IT-evaca, najavama IT dešavanja, aktuelnostima na tržištu, savetima i cakama kako da uspeš na ovom dinamičnom polju.

18.03.2024. ·
3 min

Održan Dan internet domena Srbije 2024.

Tradicionalni Dan internet domena Srbije (DIDS 2024) održan je u beogradskom Domu omladine pod sloganom "Budućnost je sada". Najjači utisak među posetiocima konferencije bio je taj da se pomenuti slogan pred njihovim očima pretvorio u niz konkretnih prikaza nove stvarnosti koja nam je stigla i koja fascinira, ali u isto vreme i izaziva razna pitanja, nedoumice i bojazni. DIDS 2024 otvorili su Milan Dobrijević, državni sekretar u Ministarstvu informisanja i telekomunikacija i Dejan Đukić, direktor Fondacije Registar nacionalnog internet donena Srbije (RNIDS) - organizatora konferencije, najavivši dalju posvećenost vlade i stručne javnosti Srbije razvoju informacionih tehnologija, sa posebnim akcentom na polje veštačke inteligencije (AI). [caption id="attachment_19131" align="aligncenter" width="1503"] DIDS 2024 - Foto Vojislav Vujanić[/caption] Ovogodišnji keynote govornik bila je dr Emili Roberts, ekspertkinja u oblasti AI i mašinskog učenja, koja se skupu obratila na temu borbe protiv sajber maltretiranja u eri dubokog lažiranja (“deepfake”). Publici se, međutim, obratila osoba koja - ne postoji! Emili Robrts bila je AI persona - nepostojeća ličnost kreirana pomoću veštačke inteligencije upravo za potrebe DIDS 2024. Izgledajući u potpunosti kao stvarna žena koja se biranim rečima i odgovarajućim akcentom obraća gledaocima u sali putem video-linka, sa “svojom” bogatom naučnom biografijom i referencama, “dr Roberts” je “lično” demonstrirala koliko tzv. ‘vrhunski lažnjaci - deepfakes’ mogu prevariti primaoce informacija koji su uvereni da im se obraća kredibilna osoba “od krvi i mesa”. Na ovo iznenđujuće izlaganje AI osobe koju su stvorili organizatori nadovezalo se u velikoj meri naredno predavanje psihološkinje Ine Poljak koja se osvrnula na ogromne i brojne rizike društvenog inžinjeringa i zloupotrebe psihologije kao nauke u okolnostima visokih tehnologija koje su u stanju da zavaraju i odvedu na misaonu stranputicu čak i relativno opreznu i digitalno pismenu osobu. Panel posvećen primenama postojećih AI alata i platformi bio je koristan “od korica do korica” jer su skupu svoja iskustva prenosili ljudi koji su uspešni u svojim, veoma različitim kretivnim industrijama. Pod moderacijom Slobodana Markovića, digitalnog savetnika pri UNDP-u i Marijane Borković, menadžerke za komunikacije pri RNIDS-u, sagovornici - Dane Blačić, Danijel Milošević, Đorđe Krivokapić i Miloš Skokić preneli su svoja iskustva, od kojih se izdvajaju dva: AI ne uzima poslove ljudima iz kreativnih branši, ali da im značajno pomaže u poboljšanju produktivnosti i učinka, AI menja ustaljene poslovne procese, ubrzavajući ih i automatizujući, ali uz oprez da se dalji pravci i domeni brzog razvoja AI ne mogu predvideti. [caption id="attachment_19127" align="aligncenter" width="1503"] DIDS 2024 - Foto Vojislav Vujanić[/caption] Alegorijski nastup (pre nego klasično predavanje) Voje Žanetića je sve prisutne nateralo da se dobro zamisle nad budućnošću ljudskog društva u novim okolnostima. Iako je ne pominjući toliko direktno, po Žanetiću je AI agent dekonstrukcije društva današnjice. Da li će se ta dekonstrukcija završiti ulaskom u utopijsko ili distopijsko društvo, veliko je pitanje koje (ne) zavisi od nas samih (možda će se o tome pitati i veštačka inteligencija). Prevođenje apstraktnih tema u konkretne i korisne informacije tradicija je svakog DIDS-a. Tako je deo konferencije bio rezervisan za predstavljanje rezultata istraživanja o prevenciji onlajn bezbednosnih rizika za mala i srednja preduzeća, kao i za dve priče o uspehu: portala domen.rs i projekta “Lokalac na internetu”. Iako različitih konkretnih ciljeva, oba ova projekta usmereni su ka podršci razvoju lokalne zajednice. Gledaocima je prikazan film o uspešnim pričama malih firmi i domaćih preduzetnika koje su ispričane na portalu domen.rs između dva DIDS-a, dok je “Lokalac na internetu” zamišljen tako da se prihodima od prodaje lokalno brendirane odeće potpomažu naši daroviti učenici, tj. njihov odlazak na međunarodna takmičenja iz raznih naučnih oblasti. Kao i svake godine, DIDS se bavio prisustvom i širenjem ćirilice na domaćem internetu. Potpredsednik UO RNIDS-a, Dušan Stojičević, održao je predavanje “Ćirilica na internetu - za i protiv”, a prof. dr Slavica Cicvarić Kostić moderirala je panel o odnosu ćirilice i brendinga. U samo jednom danu tokom kojeg je održan, Dan internet domena Srbije 2024 je ponovo digao sopstvenu lestvicu kvaliteta, ostavivši nas da sami za sebe razlučimo da li je AI nešto dobro, nešto loše ili pak nešto između, o čemu ćemo se izvesno intenzivno baviti u bliskoj budućnosti.

HelloWorld
0
18.03.2024. ·
1 min

xAI objavio source code Grok AI modela, ali bez koda za obuku

Maskova kompanija xAI nedavno je objavila izvorni kod svog Grok AI modela na GitHub platformi, ali sa značajnim izostankom - nije objavljen kod za obuku. Grok, opisan kao "model od 314 milijardi parametara zasnovan na mešavini eksperata", nije optimizovan za specifične primene poput razgovora. Umesto toga, xAI ističe da je Grok-1 obučen koristeći "prilagođeni" softverski sklop, ne navodeći pri tome detalje. Licenca pod kojom je model objavljen, Apache License 2.0, omogućava komercijalnu upotrebu, što otvara vrata širokom spektru potencijalnih aplikacija. Pre nedelju dana, Mask je najavio na društvenoj mreži X nameru xAI-ja da open-source verziju Grok modela učini dostupnom ove nedelje. Grok je prvobitno lansiran u obliku četbota prošle godine, ekskluzivno za Premium+ korisnike na X, omogućavajući pristup određenim podacima na društvenoj mreži. Međutim, verzija koja je sada objavljena ne uključuje integraciju sa društvenom mrežom. Objava xAI-ja dolazi u trenutku kada su i druge istaknute kompanije kao što su Meta i Google podelile svoje AI modele sa zajednicom, podstičući trend otvorenog koda u AI industriji. Meta je ranije open-sourcovala modele kao što su LLaMa, Mistral i Falcon, dok je Google predstavio Gemma2B i Gemma7B, ističe TechCrunch. Ovaj potez dolazi u trenutku kada se Ilon Mask nalazi u pravnoj borbi sa OpenAI, tužeći organizaciju zbog navodne izdaje ciljeva neprofitnog razvoja veštačke inteligencije. Mask je, otkako je podneo tužbu, više puta kritikovao OpenAI i Sema Altmana na društvenoj mreži X, izražavajući svoje nezadovoljstvo trenutnim pravcem u kojem se industrija veštačke inteligencije kreće.

HelloWorld
0
18.03.2024. ·
5 min

Kompanija Logik: Kandidati cene prijateljski pristup i opuštenu atmosferu

U izuzetno jakoj konkurenciji i na osnovu mišljenja koje je dalo više od 20.000 ispitanika koji su tokom 2023. godine konkurisali za posao, kompanija Logik poslovna rešenja osvojila je treće mesto u IT segmentu, u najnovijem istraživanju “Oceni put do posla” koje je sproveo Poslovi Infostud. U razgovoru za naš sajt, Jovana Antić, menadžer ljudskih resursa ove kompanije kaže da je nagrada potvrda da kontinuiranim radom lestvicu drže visoko na dinamičnom tržištu rada kakvo je IT. - Nema bolje potvrde za ono što radite od mišljenja kandidata i nema boljeg uzorka u zemlji od ovih više od 20.000 ljudi. Zato nam nagrada puno znači i u dilemi smo da li smo se više obradovali 2020. godine kada smo bili prvi ili sada kada smo zauzeli treće mesto, - kaže Jovana. Da li ste nešto menjali u procesu regrutacije i selekcije u odnosu na prethodne godine i da li je teže istaći se u tom segmentu? -Već godinama imamo „ustaljeni“ proces koji se pokazao jako dobro. Svakako se trudimo da zadržimo taj trend, pa shodno tome moramo stalno da ga unapređujemo i poboljšavamo. Naše tržište rada se prilično promenilo u prethodnim godinama, može se reći i sazrelo, a mi se i u takvim okolnostima trudimo da uvek budemo bar malo drugačiji. Na koji način zakazujete test i intervju i koliko vam u proseku traje jedan proces selekcije? -Intervjuisanje kao i testiranje kandidata u zavisnosti od pozicije, inicira se telefonom. Na taj način se dogovara vreme i mesto održavanja intervjua. Pored usmenog dogovora, kandidatima se šalje i-mejl sa svim relevantnim informacijama o zakazanom intervjuu. Ukoliko nešto neočekivano iskrsne, vrlo smo fleksibilni u pronalaženju rešenja zajedno sa kandidatom. Kako sam proces selekcije sadrži tri kruga intervjua, prosečno vreme trajanja selekcije je od 15 do 20 dana. Navedite nam neki primer, metod ili situaciju koji bliže opisuje način na koji Logik poslovna rešenja uspeva da zadobije poverenje kandidata? -Vrednosti koje Logik neguje jesu timski duh, saradnja, dobri međuljudski odnosi, kolegijalnost i transparentnost u poslovanju. Trudimo se da u kontaktu sa kandidatima prenesemo bar delić ovih vrednosti i na taj način steknemo njihovo poverenje. Dostupnost, otvorenost za pitanja i posvećenost stvaranju prijatne atmosfere na intervjuu ključni su u našem odnosu sa kandidatima. Da li vaš proces selekcije sadrži nešto po čemu se razlikujete od ostalih poslodavaca? -Ono po čemu se trudimo da budemo prepoznatljivi jeste stalno preispitivanje našeg procesa selekcije, kako iz našeg ugla kao poslodavca, tako i iz ugla kandidata. Pokušavamo da se stavimo u poziciju kandidata i da zamislimo šta bi on sve hteo i da pita i da kaže, pa onda naš proces inoviramo u skladu sa tim. Takođe, sa svakim kandidatom koji pokaže interesovanje da radi kod nas ostvarujemo komunikaciju. Odgovaramo na svaki i-mejl i na sva pitanja. Svi kandidati dobijaju povratnu informaciju o ishodu svakog kruga selekcije. Na taj način se trudimo da ostvarimo lični kontakt sa svakim od njih i time stvorimo obostrano poverenje i prijatno iskustvo. Da li postoji neka dodatna aktivnost koju sprovodite za kandidate i zaposlene a na koju ste posebno ponosni? Na prvom razgovoru za posao detaljno upućujemo kandidate u sam način funkcionisanja firme, sa posebnim akcentom na funkcionisanje i strukturu tima i otvorenu poziciju. Ovakav način rada nam omogućava stvaranje realnih očekivanja kod kandidata i doprinosi budućoj uspešnoj poslovnoj saradnji. Verujemo da transparentnost vodi boljoj usklađenosti očekivanja, a bez toga nema dugoročnog i kvalitetnog odnosa. IT tržište je doživelo krizu i u mnogim firmama bilo je turbulentno. Kako je iz vašeg ugla izgledala prošla godina? -Prethodnu godinu su obeležile brojne promene, pa i novi načini prilagođavanja na te promene, kako za firme tako i za kandidate. U našem slučaju potreba za zapošljavanjem se nije značajno menjala u odnosu na ranije godine, odnosno zadržali smo trend povećanja broja zaposlenih. Možemo reći da smo najveću promenu videli u očekivanjima kandidata u pogledu paketa benefita koje firma nudi. Naše istraživanje je pokazalo je, između ostalog, da u poslednje tri godine ponovo raste praksa da poslodavci ne daju povratnu informaciju o ishodu procesa selekcije, čak 88% ispitanih kandidata nije dobilo povratne informacije zbog čega je ovaj segment imao nisku prosečnu ocenu tek dva. Kako to komentarišete, zbog čega je to tako? -Tempo rada, obim posla, preveliki broj biografija dovodi do toga da se u pojedinim trenucima zanemare prave vrednosti na relaciji poslodavac - kandidat. Posmatrano i kratkoročno i dugoročno, dvosmerna komunikacija je jako važna, jer otvara vrata do kvalitetnije, produktivnije, a samim tim i uspešnije poslovne saradnje. Povratna informacija kandidatima smanjuje neizvesnost, što bez obzira na krajnji rezultat, dovodi do većeg zadovoljstva procesom selekcije. Istraživanje sajta Poslovi Infostud „Oceni put do posla“ ukazuje i na još jedan zabrinjavajući trend, sugerišući da poslodavci zanemaruju utisak koji ostavljaju na kandidate. Kao rezultat toga, 70% kandidata je izjavilo da će izbegavati ponovno prijavljivanje u takvim kompanijama, dok čak 75% ne bi preporučilo istu kompaniju svojim bliskim osobama. Kako ocenjujete ovaj trend? -Prvi kontakt i utisak koji se ostvari sa kandidatom ostaje definitivno nešto što može presuditi, ne samo kod poslodavca, već i kod kandidata. Na razgovoru za posao, procenjivanje je obostrano. Poslodavac je neko ko prenosi vrednosti i poslovnu etiku koje se neguju unutar firme. Iz iskustva možemo zaključiti da prijateljski pristup i opuštena atmosfera na samom razgovoru za posao jeste nešto što sve više kandidata očekuje i ceni kod budućeg poslodavca. Ovakav način ne samo što olakšava proces selekcije već i gradi pozitivne odnose sa kandidatima što je od izuzetnog značaja za održavanje kvalitetnih kontakata i odnosa sa potencijalnim kandidatima. Prema vašem mišljenju, kakva će biti 2024. za IT tržište i šta očekujete da budu ključni zahtevi kandidata koji traže posao? -Očekujemo veći broj oglasa i mogućnosti za zaposlenje, a samim tim i veći broj kandidata. Oseća se blago usporavanje krize koja je zadesila IT tržište. Ono što kandidati očekuju jeste svakako veća zarada, ali i povećanje i povratak paketa beneficija, koji su zbog krize bili u manjoj meri u fokusu nego što je to bio slučaj prethodnih godina.

HelloWorld
0
15.03.2024. ·
1 min

GitHub: Tajno skeniranje repozitorijuma je sada aktivno svima

Kao odgovor na sve alarmantniji trend slučajnog otkrivanja API ključeva, tokena i drugih poverljivih infromacija, GitHub je preduzeo dodatne korake kako bi ojačao svoju platformu za borbu protiv potencijalnih propusta u bezbednosti. Tokom prva dva meseca 2024. godine, GitHub je otkrio milion procurelih tajni u javnim repozitorijumima, što je gotovo 12 incidenata svakog minuta. Ove cifre dodatno pojačavaju potrebu za robusnim bezbednosnim mehanizmima kako bi se zaštitili korisnici i njihovi podaci. GitHub od avgusta prošle godine korisnicima nudi mogućnost aktiviranja tajne opcije za skeniranje i zaštitu koja je dizajnirana da automatski presretne i blokira mogućnost čuvanja seta promena ili apdejta nakon detekcije prisustva osetljivih podataka. GitHub će sada ovu opciju učiniti obaveznom za sve korisnike. Ovo će svakako doprineti bezbednosti ogromne baze korisnika koji će sada pod novim frameworkom dobijati opciju da li žele da uklone detektovanu tajnu ili, ako je ona bezbedna, zaobiđu postavljenu blokadu. Svaki put kada developer zaobiđe zaštitu, admini repozitorijuma i organizacija dobiće mejlove koji će ih obavestiti o toj akciji. I dok će prelaz na novi i unapređeni bezbednosni protokol zahtevati nedelju ili dve dana, korisnici mogu proaktivno da verifikuju status i aktiviraju zaštitu kroz analysis podešavanja. Prihvatajući potencijalne posledice procurelih tajni, GitHub i dalje veliku pažnju posvećuje autonomiji svojih korisnika dajući im opciju da zaobiđu novopostavljenu blokadu ili u potpunosti blokiraju push zaštitu kroz user security podešavanja. Izlišno je i spomenuti da GitHub korisnicima ne preporučuje deaktiviranje ove opcije, i savetuje obazriv pristup koji će uključivati pravljenje izuzetaka na osnovu individualnih slučajeva.

12.03.2024. ·
2 min

Sigurnost pre svega: Poziv na napuštanje C i C++ u korist Rust-a

Administracija predsednika SAD, Džozefa Bajdena, želi da developeri počnu da koriste programske jezike koji su bezbedniji za memoriju, i da se polako udalje od problematičnih jezika kao što su C i C++. Kancelarija Nacionalnog direktora za sajber bezbednost Bele kuće (ONCD) objavila je izveštaj u kom poziva developere da smanje rizik od sajber napada tako što će se okrenuti programskim jezicima koji ne poseduju ranjivosti koje se tiču bezbednosti memorije. „Tehnološke kompanije mogu da spreče kompletne klase ranjivosti da dopru do digitalnog ekosistema usvajajući programske jezike sa većom memorijskom bezbednošću“, stoji u saopštenju koje je objavila Bela kuća. Memorijski bezbedni programski jezici zaštićeni su od softverskih bagova i ranjivosti koje se tiču pristupa memoriji, uključujući curenje memorije i čitanje podataka iz memorije koji su van granica onoga što je dozvoljeno. Nedavna istraživanja koja su sproveli Google i Microsoft otkrila su da oko 70% svih bezbednosnih ranjivosti izazivaju problemi koji se tiču bezbednosti memorije. Izveštaj koji je objavila kancelarija Nacionalnog direktora za sajber bezbednost navodi C i C++ kao dva primera programskih jezika sa mnoštvom ranjivosti, dok je kao primer potpuno bezbednog programskog jezika naveden Rust. Pored ovog izveštaja, dokument Nacionalne agencije za bezbednost SAD objavljen 2022. godine naveo je C#, Go, Java, Ruby i Swift kao najbezbednije programske jezike. Oko 22 odsto svih softverskih programera koristi C++, dok 19 odsto njih koristi C,  pokazjuju podaci sajta Statista objavljeni 2023. godine. Pomeranje odgovornosti Jedan od ciljeva novog izveštaja jeste da se odgovornost sajber zaštite pomeri sa individua i malih kompanija na velike organizacije, tehnološke kompanije i vladu SAD – koji su svi više sposobni da izađu na kraj sa digitalnim pretnjama koje iz dana u dan dobijaju na snazi. ONCD je u prošlosti radio sa privatnim sektorom, uključujući tu i tehnološke kompanije, akademsku zajednicu i druge organizacije kako bi razvio preporuke navedene u izveštaju. Pored javne rasprave u vezi sa ovom temom, ONCD je sakupio i podršku ovoj inicijativi od velikih kompanija kao što su Hewlett Packard, Acdenture i Palantir, a dosta pohvala na račun izveštaja upitio je i veliki broj stručnjaka za softversku bezbednost. Međutim, ovaj prelazak se ne može dogoditi preko noći, ali ono što ohrabruje jeste porast korišćenja drugih jezika kao što je Rust. Samim tim, možemo da očekujemo dalji otklon developera od manje bezbednih jezika, ali ne i potpuni prestanak korišćenja jezika kao što su C i C++.

11.03.2024. ·
5 min

Kreatori i zakon: Ko je autor u digitalnoj eri?

U davna vremena na ovim prostorima postojala su tri kreatora. Jedan je bio nemački treš metal bend*, drugi je sam Bog, a treći je modni kreator (iako đavo nosi Pradu). Drugi je kod nas poznat pod raznim sinonimima, a neki od njih su i Tvorac ili Stvoritelj. Ukoliko stojite na stanovištu da je Tvorac stvorio čoveka i sav živi svet na Zemlji kao i kosmos, onda ste pripadnik kreacionističke teorije. Amin, što bi se reklo. Međutim, kako je kreiran internet kao takav i kako se “odomaćio” među širom populacijom istoj je omogućeno i da stvara sadržaj i da ga objavljuje, odnosno da ga čini javno dostupnim. Tako se stvorila grupa kreatora koja pravi sadržaj i od njega može i da zarađuje na razne načine, što nije tema ovog teksta. Dakle, tema ovog teksta je sam termin – kreator, ali i kako on stoji u pravnom poretku. Iako ne možemo sasvim isključiti mogućnost da neki popularni uticajni ljudi na društvenim mrežama imaju sindrom Boga, ovo se, ipak, ne može reći za većinu. Gde je, onda, problem? Ko je kreator (sadržaja)? Prema definiciji sa Vikipedije, iako nam definicija nije ni potrebna, kreator je onaj koji nešto stvara. U ovom slučaju odnosi se na nekoga ko proizvodi sadržaj za društvene mreže. Problem nastaje u širokoj primeni termina koji zakonski ne znači mnogo, ali u praksi, prilikom zaštite prava kreatora nastaje, rekli bismo, bizaran problem. Problem je lako rešiv i leksičke je prirode. Kreator često ne zna da je autor i može pomisliti da njegove kreacije nisu zaštićene po slovu zakona. Nije novost da je ovaj pojam u naš jezik došao iz engleskog, iako je prethodno bio poznat, ali se odnosio na nešto drugo. Danas kada se kaže kreator odmah se pomisli na nekoga ko snima videe za YouTube, Instagram, TikTok, piše blog i slično ili gde god i dokle god može dopreti njegova tvorba. Pojam je u svojoj biti širok, ali i stvar generacijskog opštenja. Ukoliko biste u nekom ruralnijem području prilikom kafanskog razgovora za stolom rekli da ste kreator, verovatno biste morali i da izbegnete glogov kolac. Međutim, ukoliko biste isto rekli na kućnoj žurki verovatno će vam zatražiti profil na mreži da vide šta to kreirate. Slične probleme gubljenja u prevodu imamo i od ranije, da se pretpostaviti – zbog manjka pojma o administraciji i poslovnoj prepisci. Tako imamo nove pojmove za prilog (atačment), prosleđivanje (forvard), odgovor (riplaj) - primera je sijaset i navođenjem ne želimo da opterećujemo ni vas ni nas. Okupili smo se ovde iz drugog razloga. Ko je onda autor? Jasno je da je kreator skoro pa sinonim za autora, a autor kao takav uživa zakonsku zaštitu, tačnije autorsko-pravnu zaštitu u skladu sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima. Pomenuti zakon u svom predmetu navodi o čemu se tu radi. Deluje suvoparno, a tako i treba da bude - ali doslovce piše da se njime uređuju prava autora književnih, naučnih, stručnih i umetničkih dela što je autorsko pravo, kao srodna prava i to: pravo interpretatora, pravo prvog izdavača slobodnog dela, prava proizvođača fonograma, videograma, emisija, baza podataka i pravo izdavača štampanih izdanja kao prava srodna autorskom pravu. Takođe, zakonom se uređuje i način ostvarivanja autorskog i srodnih prava i sudska zaštita ovih prava. U daljim tekstovima ćemo razjasniti razlike između autorskog i srodnih prava, ali ono što kreator treba da zna je da stvara autorska dela. Za ovaj tekst dovoljno je reći da zakon autorskim delom smatra pisana dela i kao primer navodi knjige, brošure, članke, prevode, računarske programe sa pratećom tehničkom i korisničkom dokumentacijom u bilo kojem obliku njihovog izražavanja, uključujući i pripremni materijal za njihovu izradu i slično. Takođe, za kreatora je bitno da zakon štiti i  predavanja, govore, besede i slično svrstavajući ih u govorna dela. Dalje, zaštitu uživaju i dramska, dramsko-muzička, koreografska i pantomimska dela. Zaštita muzičkih dela se podrazumava, kao i filmskih dela, gde zakon navodi kinematografska i televizijska dela. Kada smo već kod vizuelnih dela, Zakon o autorskom i srodnim pravima štiti slike, crteže, skice, grafike, skulpture i slično kao dela likovne umetnosti, dela primenjene umetnosti i arhitekture, kartografska dela, planove, skice, makete i fotografije, ali i pozorišinu režiju. Ukoliko kreator smatra da je sadržaj koji je stvorio u nekoj od ovih kategorija ili u više njih, njegovo delo uživa autorsko-pravnu zaštitu. Međutim, postoji jedan bitan preduslov i tu se može povesti religijsko-filozofska rasprava: kreator mora biti čovek. Dakle, šta god da kreator stvara formalno i pravno to je autorsko delo. Iz ovoga proizlazi da Gospod ne uživa autorsko-pravnu zaštitu na kreiranje ljudi, kosmosa, Zemlje i drugog živog sveta, a pitanje je i kako bi to dokazao pred zemaljskim sudom. Ko stvara autorsko delo Uslov da bi autorsko delo uopšte bilo delo, u smislu zakona, je da mora da ga stvori čovek od krvi i mesa koji kaže „jao“ kada mu nešto padne na nogu. Dakle, fizičko lice. Dalji uslov je da delo bude originalna duhovna tvorevina autora (onaj čovek gore koji kaže „jao“ kada mu nešto padne na nogu), izražena u određenoj formi, bez obzira na njegovu umetničku, naučnu ili drugu vrednost, njegovu namenu, veličinu, sadržinu i način ispoljavanja, kao i dopuštenost javnog saopštavanja njegove sadržine – kaže zakon. Originalnost dela je posebna tema, a i tema o kojoj su napisane mnoge knjige. Bitno je istaći da ako vam mačka skače po tastaturi i tako nešto napiše ili je „delo“ stvorila tzv. veštačka inteligencija – to nije autorsko delo i ne uživa zaštitu u smislu ovog zakona. Mačke i mašine nisu ljudi iako su prvi pametniji od ljudi, a drugi pretenduju da to postanu. S obzirom na to da su ljudi odavno posustali, veća je verovatnoća borba mačaka protiv mašina. O autorskom pravu i kako ono štiti autore i „kreatore“ pisaćemo u narednim tekstovima. Do tada ne menjajte blog, na pravom ste mestu. *Bend se piše Kreator **Nije istina da je ovaj tekst pisala mačka ***Pravno gledajući „kreatorsko-pravna zaštita“ ne postoji u zakonskom smislu  

Da ti ništa ne promakne

Ako želiš da ti stvarno ništa ne promakne, prijavi se jer šaljemo newsletter svake dve nedelje.